Fermentimi
Nė kuptimin mė shkencor, fermentimi (tharmimi) ėshtė reaksioni anaerobik, metabolik, energji lėshues i njė molekule ushqyese si glukoza. Gjatė kėtij proēesi nuk ndodh oksidim. Fermentimi prodhon laktaze, acid acetik, etanol, ose ndonjė produkt tjetėr tė thjeshtė.
Fermentimi pėrdoret edhe pėr tju referuar rritjes sė disa mikroorganizmave nė disa materiale. Kur fjala pėrdoret nė kuptimin e saj normal, nuk ka ndonjė ndryshim tė konsiderueshėm midis metabolizmit aerobik dhe atij anaerobik.
Ky proēes shpesh pėrdoret pėr tė konservuar (ruajtur) ushqimin. Fermentimi zakonisht i referohet fermentimit te sheqerit ose alkoolit duke pėrdorur maja, por proēese tė tjera fermentuese pėrfshijnė prodhimin e kosit. Shkenca e fermentimit njihet si zimologjia.
Fermentimi zakonisht pranon qė aksioni i mikroorganizmave gjatė proēesit ėshtė i qėllimshėm nga ai qė po kryen kėtė proēes.
nga Enciklopedia